Wednesday, August 28, 2013

5 Mota Karung Liu iha Mundo (Superbike)

Belun sira hatene kalae motor modelo ida nebe'e mak karung los iha tinan 2013 ida ne'e. Tuir Survei iha media online hotu, Lupussousa hetan informasaun motor nebe'e mak karung los iha mundo ne'e mak hanesan;


Dodge Tomahawk V10 Superbike
Mota ne'e mosu iha tinan 2003 husi DaimlerChrysler. Tempo neba sira latemi nia folin ne'e hira, maibe media fo prediksaun ne'e motor ne'e nia folin kuaze 250.000 dollar AS. Problema folin ba produsaun kada uma mota ne'e hamutuk 200.000 AS. Maibe allpar.com, situs official Dodge fo sai nutisia Reuter informa, Neiman Marcus hola 10 moge ho folin moge 1 550.000 dollar AS (Rp. 6.051.650.000) kobaba motor, la iha motor nebe'e mak bele halakon nia. Kapasidade maximum husi mota ne'e 8,3 litro ho 10 Silindro ho configusaun V. Motor nebe'e mak uja husi mota ne'e foti husi motor supercar Dodge Viper nebe'e garantido los husi Chyrsler iha tinan kuaze 1990.

Mota ne'e bele halai to'o melosidade 640 kmh ho nia todan hamutuk 680 kg. Mota ne'e nia unik mak nia iha 4 roda independen. roda rua iha ohin no roda rua iha kotuk.

Depois ida ne'e China halo tuir mota ne'e. No motor nebe'e mak sira uja nia capasidade 150 cc no fa'an ho folin kuaze 1.400 dollar AS (Rp. 15.575.000).


Ecosse Titanium Series

Ekose Titanium Sereies RR Limited edition ne'e unik tamba nia chasis ne'e halo husi Tatinium. Mota ne'e iha Knalpot rua, nia todan 400kg.Motor nebe'e mak uja, V2 ho kapasidade 2.150 cc, kompleto kedas ho Supercharger, intercooler no uja sistema injektion iha mina nebe'e nia uja.

motor ne'e nia folin hamutuk 250.000 dollar AS (Rp 2.787.500.000).



Macchia Nera Concept Bike

Husi nia naran deit ita hatene ona motor ne'e husi nebe'e. Mota ne'e uja motor Ducati 998RS. 
Mota primeiro nebe mak halo husi ema insinyur ida ho tenkologia nebe'e mak makas kman no karung tebes iha mundo ho folin 150.000 euro (Rp. 2.457.626.162).


MTT Gas Turbine Superbike
Mota ida ne'e laos karun deit maibe mota ne'e mos halai lais. Rekor Guiness World Book Record mota ne'e mak kaer tiha.Tamba ida ne'e mak mota ne'e bolu tiha ho naran "Most Powerful Morocycle Ever to Enter Series Production".
Mota ne'e nia forsa bele to'o 420 PS no nia todan 69 kg ho folin hamutuk USD 175.000 dollar AS (110.000 Euro ou Rp. 1.728.925.852).

MV Agusta F4 CC

Mota ne'e halo husi Claudio Castiglioni, Diretor MV Agusta, Varese Italia. Mota ne'e uja naran ho inisial "CC". Nia Motor ne'e nia capasidade 1.078 cc no nia forsa bele to'o 198 PS. Kompara ho MotorGP, MV Agusta F4 CC sei lakon hela. Mora ne nia folin 100.000 euro (Rp. 1.571.750.775).










Read more »

Teknologia Supersonic Green Machine

Belun sira hare ona kalae aviaun ho modelo uniko tebes nebe'e mak companhia aviaun halo iha mundo. Aviaun ne'e kapas tebes. Belun hare imagem iha kraik ne'e;

Hare Supersonic Green Machine Husi Leten

Hare Supersonic Green Machine husi Kotuk

Hare husi Sorin


Read more »

Teknologia Aviaun Funu Moderno


F-a


F-d

F-r

F-4 Phantom

 

F-5 Tiger Korsel


Air Power F-15 Eagle 

F16 Pulling Vapor

F-16 Raptor


F-18

F G




F-22




Read more »

Thursday, August 22, 2013

Lupussousa: Maneira fasil atu halo Screenshot iha Android

Lupussousa : Belun hatene kalae maneira fasil seda mak bele uja atu hatudo saida mak acontese iha ita nia tela (Screen) smartphone??? Diak belun, iha ne’e hau hakarak ajuda belun sira oinsa bele hasai aktividade seda mak acontese iha belun nia tela (Screen) Android.
Maneira nebe’e mak bele hasai aktividade iha tela (Display) mak hanaran Screenshot.
Oinsa mak bele halo screenshot??? Iha ne’e hau hakarak fahe experensia konaba maneira fasil nebe’e mak bele halo Screenshot iha ita nia telephone android.
Atu halo screenshot iha Belun nia telephone Android uluk nanain belun tenki iha butaun(tombol/bottom) rua nebe’e mak ita sei uja, nemak butaun hatun volume nian no butaun power, se belun nia butaun rua ne’e laiha iha Belun nia Android entaun ne’e hau lahatene fali ona…. Heheheh halimar deit. Maibe se ida ne’e mak acontese Belun bele husu ajuda mai Lupussousa nia tulun… heheheh.
Diak Belun mai ita hahu pratika. Uluk nanain ita loke uluk documentus nebe’e mak ita hakarak screenshot. Por exemplu Belun hakarak Sreenshot Belun nia Theme ou foto nebe’e halo nudar wallpaper iha Belun nia Home Page Android.
Depois ida ne’e Belun nia liman fuan ida tau iha butaun Power depois liman fuan ida tan tau iha butaun hatun volume. Hare imagem iha kraik ne'e:


Se hotu ona, Belun buti butaun rua (buataun hatun volume no Power) ne’e dala ida deit hein to’o Belun nia telfone halo Screenshot, babain ne’e se Belun Buti butaun rua ne’e kleur oituan sei mosu lian hanesan hasai foto maibe seidauk lian belun buti nafatin butaun rua ne’e to’o lian…
Depois ida ne’e Belun bele hare Belun nia screenshot iha gallery screenshot.

Resultado mak ne'e;


Diak belun, ida ne’e mak hau hakarak fahe ba Belun sira, se iha duvida ou Belun la consege halo screenshot Belun bele husu ajuda hakerek type telephone mai Lupussousa no Belun Lupussousa sei ajuda.
Read more »

Monday, August 19, 2013

TL seidauk iha klareza sai membru ASEAN

Sekretariu Estadu ba assuntu ASEAN, Roberto Soares fahe informasaun kona ba assuntu ASEAN nian iha kampus Institutu Superior Cristal, Balide, Dili Tersa (13/08). FOTO: TIMOREXPOSE
Timorexpose- Sekretariu Estadu ba assuntu ASEAN, Roberto Saores hateten, to’o ohin loron seidauk iha pontu ida ne’ebe klaru kona ba adezaun Timor-Leste ba membru ASEAN tanba prosesu adesaun ne’e rasik sei depende maka’as ba serbisu diplomasia rejional nomos vontade diak nasaun membru  ASEAN tomak hodi bele desidi.
Roberto Saores hateten, kona ba Time Line governu nian wainhira Timor-Leste tama ba ASEAN, nia rasik lakohi atu hato’o ba públiku tanba iha diplomasia rejional, ne’ebe iha fiar metin katak sedu ka tarde Timor-Leste sei konsege toma nia pozisaun ka hetan nia direitu hanesan mós membru ASEAN sira seluk.
“Atu tama ne’e, bainhira loos ita fo fila-fali ba fundadores no membru ASEAN sira tomak atu uja sira nia matenek (wisdom) atu desidi rasik ba ita kona ba ita nia prontidaun tama ba ASEAN ne’e,” nia hateten ba Jornalistas wainhira ba hala’o deziminasaun assuntu ASEAN ba estudante sira iha Institutu Superior Cristal, Balide, Dili Tersa (13/08).
Hodi kontinua dehan “Ita kontinua ita nia atividades atu reforsa liu tan ita nia uma laran atu nune’e ita hatudu ba ASEAN sira katak la’os deit ita mak ba tuku sira nia odamatan, maibe mós loron ida sira rasik mak sei mai tuku ita nia odamatan para atu lori ita sai membru ba ASEAN nian.”
Nia hatutan, durante ne’e mós sekretariu estadu assuntu ASEAN hala’o ona liña koordenasaun interministerial hodi fo esplikasaun klean kona ba assuntu ASEAN nian.
Entretantu diretor ejekutivu Fundasaun Cristal, Agustinho Goncalves hateten, Fundasaun Cristal firme tebes atu produz Rekursu humanu ne’ebe bele compete iha area hotu, tanba nasaun membru ASEAN sira nia ema mós sei mai serbisu iha Timor-Leste no Timor oan sira mós bele ba serbisu iha sira nia rain.
“Maibe, ida ne’e ita mak tenke preparadu hodi labele lakon oportunidade ho sira,”  Agustinho Goncalves esplika. (sba)
Read more »

Tuesday, August 13, 2013

Fahe Wifi Uja Laptop

Boa Noite belun blogger sira... Iha kalan kmanek ida ne'e belun Lupussousa hakarak atu fahe materia konaba, oinsa bele share internet husi Laptop ida ba laptop seluk-seluk. Por Exemplo Belun sira iha Modem 3G (Third Generation) ida no iha Laptop rua ou liu. Saida mak Belun bele halo se Belun nia kolega mai halo TPC no Belun hakarak kolega sira ne'e uja hotu internet husi laptop nebe'e mak Belun iha ho modem 3G ida deit???



        Ok diak, iha ne'e Belun lupussousa.blogspot sei fo hatene oinsa Belun bele uja komputer liu ida ho modem ida deit. Iha maneira barak nebe'e mak ita bele halo hodi fahe ou share internet husi laptop ida ba laptop seluk maibe iha kalan ida ne'e Belun LP sei esplika oinsa ita uja aplikasa ida naran "Wifi Hot-Spot Creator" atu fahe rede internet husi laptop ida ba Laptop seluk.


        Diak ita komesa, buat nebe’e mak presija;
  1.  Tenke iha modem nebe’e bele acesso ba internet.
  2.  Laptop rua ho nune’e ida bele uja modem no ida hodi halo teste wifi
  3.  Loke browser nebe’e instalado iha Belun nia Laptop,
  4. Depois Belun husu iha Tia google ho liafuan “Download Wifi Hot-Spot Creator” Belun Click deit iha ne’e. keta haluha password atu download mak iha kraik ne'e www.lupussousa.blogspot.com
  5.  Belun download tiha Aplikasaun ne’e, hein to’o nia download kompleto
  6.   Depois ida ne’e Belun right click iha domentus .zip nebe’e belun download tiha ona ne’e no hili “extract file here” depois sei mosu Fixeiro foun ida ho naran hanesan ho file .zip nebe’e Belun download. Depois ida ne’e Belun bele instala tiha aplikasaun iha fixeiro laran ho naran “ConnectifyInstaller”
  7. Depois de instala sei mosu hanesan imagem iha kraik.

8. Ita tenke crack software ne’e nia license. Buka iha fixeiro ida ohin Belun extract ne’e depois belun crack tan .zip ida ho naran Keygen. Right click no click “Run with Administrator” iha Keygen nia leten. Hare imagem kraik.
depois de click Enter License nia sei husu ita atu tahu email ho license key iha neba. tan ne'e Belun copy email ho license iha Keygen pois paste ida-ida ba laran depois click activate. Depois ida ne'e Click OK
9.     Agora ita parte configurasaun.

10. Click Shortcut ho naran Connectify iha Desktop,  hare imagem kraik ne’e.  
Configura tuir Belun nia hakarak Hot-Spot Name ho Password tau tuir Belun nia hakarak no internet share belun hili tipe modem nebe'e mak belun uja, maibe se belun uja Local Area Connection ntaun Belun Hili "Local Area Connection" ou LAN. depois Click Start Hotspot. 

11. Belun agora bele koko tok uja laptop seluk ou telphone nebe'e iha wifi hodi koko liga tok ba wifi nebe'e mak Beluk configura tiha ona. Se Belun bele hetan ona ligasaun ntaun Voila no enjoy coneksaun ne'e mai se belun seidau bele liga ba wifi koko konfigura didiak tok no se labele nafatin Belun bele husu ajuda iha kraik no belun lupussousa.blogspot sei laran haksolok hodi ajuda Belun.

Obrigado e Kalan diak. BOA NOITE.



Read more »

Fundo Internet

Internet mak rede de computadores nebe’e mak forma husi Departemento Defesa Estados Unidos nian iha tinan 1969. Liu husi projekto ARPA nebe’e bolu ho naran ARPANET (Advanced Research Project Agency Network). Iha nebe’e sira hakarak halo komunikasaun destancia nebe’e mak dok tebes liu husi Rede Telefone. Projekto ARPANET ne’e to ikus sai fali TCI/IP (Transmission Control Protocol/Internet Protocol).


Projekto ARPANET tuir plano primeiro ne’e atu halo ba military nia presija. Iha tempo neba’ husi Departemento Defesa Estados Unidos((US Department of Defense) halo sistema rede komputador nebe’e bele halo ligasaun husi fatin-fatin atu rejolve problemas nuclear no buat seluk nebe’e importante.

Molok ne’e ARPANET bele liga deit ba site hat (4) mak hanesan Stanford Research Institute, University of California, Santa Barbara, University of Utah, no iha neba’ sira forma rede ida nebe’e mak integrado iha tahun 1969, no geralmente ARPANET fo sai iha fulan Oktober 1972. Lakleur deit projekto ne’e desenvolver lais no tama ba fatin hotu-hotu, no tama iha universidade hotu iha nasaun refere nebe’e mak hakarak inclui iha rede internet iha tempo neba’ to’o halo ARPANET hetan difilcudade atu kontrola.

Ho razaun ida ne’e APARNET fahe sai rua, nemak “MILNET” ba militar nia presija no “ARPANET” Foun nebe’e kikuan liu ba sira non militar  hanesan, universidade sira. Rede rua ne’e depois integrado sai naran DARA Internet, depois halo breve sai Internet naran nebe'e mak ita uja agora dadaun.  

Diak belun sira. Ida ne'e mak hau hakarak fahe ba belun sira konaba internet, se iha liafuan ruma mak lalos karik hau husu deskulpa...!!!

Referência : Wikipedia Indonesia, imagem husi : Google
Read more »

Saida Mak Internet?

          Hi…!!! Belun blog Timor Leste, diak ka lae.. .? ??
Espera katak imi diak hotu, depois de posting tiha "Comparação Telefone Android ho Telefone iphone " Hau hakarak fahe tan experensia kona ba internet tamba internet agora importante tebes iha mundo moderno ida ne'e.

imagem husi google

         Ita hotu hatene katak agora dadaun internet ne’e importante  tebes. Se fo tempo hau atu hanoin fali ba kotuk karik liafuan uluk nia ne’e dehan “No Musik No Life” hanesan imagem iha kraik ne’e; kwkwkwkkwkw

img husi google


Agora nia ne’e oin seluk “No Internet No Gaul”  hanesan imagem kraik ne’e kwkwkwkw…
  
img husi google


         Ho internet ita bele buka informasaun ou hatene akontesemento iha rai laran no iha rai liur, no ita mos bele halo servico seluk-seluk liu husi internet. 
Ba ami joven sira laiha Internet bele mate pah... problema atu update status ou chatting ho doben ladiak ne’e. heheheh....

        Joven barak mak lor-loron ou kada minutu deit update status oi-oin deit, atu feto mane hanesan deit, belun balun fali loke matan taka matan mosu iha status facebook “Hai Na’I... Perdua hau Ata Sala”hahaha… balun fali atu toba mos update status dehan (descanca em paz Amen!) hahahah… Maromak labolu sa diak maibe maromak bolu sa kala HELENA deit ona… Komik liu mak balun fali foin loron ida namora ho ema nia feto liu husi social media, update kedas status “Na’I se ida ne’e mak ita bo’ot fo ona mai hau, halo para ami rua hadomi malu to’o mundo ne’e nabeen” hahahah bainhira mak mundo ne’e nabeen… hahahah halimar deit…

Diak ita continua fali. hahaha... Agora dadaun ne'e ita bele fasil ona atu kontakto malu maibe koko hanoin  ba tinan 1999 ba kraik ne'e, ita susar atu komunika malu, no susar atu hetan ema nebe'e iha telemovel privado sa'tan iha internet.... maibe agora fasil ona atu komunika malu liu husi telemovel ou internet.

Mundo Moderno agora buat hotu-hotu instant, hanesan mos internet. Ita bele acesso internet liu husi telfone nebe’e maka ema dehan smartphone, bele liu husi modem 2G (second Generation), 3G (third Generation), no bele liu husi ADSL (Asymmetric digital subscriber line) no agora fasil liu mak ita bele acceso internet liu husi ita nia telemovel privado. Maibe belun sira hatene kalae seda mak interne? No se mak halo internet ne’e? Diak atu hatene diak liu tan seda mak internet iha loron ne’e hau hakarak fahe hau nia experencia konaba internet no nia signifikasaun.


                    Seda mak Internet ?


Em Geral Internet  (interconnection-networking) mak rede computer nebe’e mak iha ligasaun entre computer ida ba computer seluk nebe’e uja standarto system global Transmission Control Protocol/Internet Protocol Suite (TCP/IP) hanesan protocol para bele troka packet  (packet switching communication protocol)  atu servi ema barak iha mundo.

Tuir hau nia hanoin "internet hanesan  rede komputador nebe’e mak bele liga ita nia komputer ho computer nebe’e mak iha nasaun hotu-hotu liu husi sistema (TCP/IP) nebe’e mak intergado tena sai ida hodi nune’e ita bele troka informasaun ou bele komunika ho ema seluk nebe’e dok husi ita". Hau la hatene maibe Belun Blogger sira mos iha compreensão mesak ba liafuan internet ne’e .

Ba internet to'o iha ne'e maibe Belun sira bele continua Fundo Internet nebe'e sei konta kona historia internet iha ne'e;


Referência : Wikipedia Indonesia, imagem husi : Google


Read more »

Monday, August 12, 2013

Comparação Telefone Android ho Telefone iphone

        Loron diak Belun Blogger Timor Leste... Iha loraik kmanek ne'e Belun lupussousa hakarak fahe oituan diferencia husi smartphone Android kompara ba iPhone jatamente ho ita nia Lingua Tetum rasik hehehehe.

Diak ita hotu hatene katak Smartphone sai hanesan necessidade loron-loron iha século 21 ida ne'e. Multifunciona, kapa's no mos sasan nebe'e mak ita dehan besik liu ho ema signifika sasan  nebe'e mak  presija duni atu lori loron-loron no dala sai hanesan belun diak ba ita heheheh. Maibe ita hatene katak smartphone hotu-hotu ema halo tuir nia especificação no tuir nia função.

Ohin loron se ita koalia kona ba parte smartphone ntaun ita sei la ses husi liurai Smartphone nebe'e mak famoso Apple iPhone nebe'e mak popular iha fatin nebe'e deit no nia kontra mak smartphone ho nia platforma Android nebe'e mak dezenho husi google. No agora hau koko atu fahe pontos principal husi smartphone rua ne'e nia diferença.

Husi Parte Utilidade

        Molok ita continua ba oin, iha buat ida nebe'e mak ita tenke komprende didiak. Android laiha naran ida maka dehan official phone ba telefone Android, hanesan ho laiha naran ida nebe'e mak official ba "Windows". Android hanesan naran ida ba sistema oprativo telefone rezultar dezemvolvimento husi google, tamba ne'e se ita kompara Android ho iPhone ne'e iha diferencia bo'ot tebes, tamba sistema operativo iPhone ne'e so bele lao deit iha makina telefone fabrika husi Apple deit no labele lao ou instala iha telefone seluk hanesan Lg, Samsung Galaxy no smartphone ida nebe'e deit, maibe Android ne'e nia karakteriska open source "bele dehan free" tamba ne'e Android bele uja iha smartphone seda deit to'o telephone Jinjang mos bele... heheheheh...

         Tan ne'e ema sira nebe'e mak usuários smartphone buka deit smartphone nebe'e "WOW KAPA'S...!!!" possível liu ema sira ne’e gosta liu mak iPhone tamba iPhone ne'e simple nune'e nia kontrolo ba touch screen ne'e sensitivo no ita senti kman no interaktivo tebes ho nia sismtema operativo no nia aplikasaun sira. Maibe ita hare didiak tan, buat barak nebe'e iPhone iha Android mos iha. Belun hakarak liga ba web? Android mos bele. Belun hakarak touch screen hotu? Android mos bele. Ou belun hakarak game ou hare video iha youtube? Belun Android mos bele. Se belun hare ona HTC ida Nexus One ne'e, mais ou menus nia diferencia maka'as liu ho iphone ne'e saida? Hau hanoin husi parte teknis ne’e laiha...

       Diferencia nebe'e mak bo'ot los mak iPhone ne'e smartphone nebe'e mak nia software único. Enquanto Android hanesan platform software nebe'e mak bele hetan iha smartphone modelo oi-oin. Se ita kompara didiak iPhone ho Android ne’e hanesan mos ita kompara Macs ho PC.

Belun sira tenque hatene katak iPhone ne’e nia protege makas no kontrola buat nebe'e mak atu mosu iha iPhone laran. Maibe Android oin seluk fali nia fo ita full control no fo livre ba ita atu halo seda deit tuir iha nia hakarak iha ita nia smartphone laran (Open Source).

Hare Husi Parte Aplikasaun

     Husi fator aplikasaun tuir hau nia hanoin buat nebe'e mak diferente liu wainhira ita halo komparasaun iPhone ho Android mak iPhone agora dadaun iha tena aplikasaun barak ba iTunes. Sira ne'e mak hun husi iPhone atu hetan rendimento. No android nia aplikasaun sei oituan kompara ho iPhone. Maibe iha ne'e mak mosu liafuan ida "FREEDOM". 

Ho Android ita bele halo instalasaun husi pagina web ida (jatamente ho processa download) ou ita bele fahe documentos nebe’e ita download tena ba kolega seluk hodi halo instalasaun ba nia smartphone no ita mos bele halo no fahe resultado husi ita nia aplikasi ne’e ba ema seluk, maibe iphone ita la fo direito atu muda tun sae ou halo aplikasi mesak iha ita nia smartphone laran, no se ita atu install aplikasaun foun ita tenke ba iStore, no ita mos tenke iha konta(account iha lingua ingles’) ida ba iphone, no kada aplikasaun ita tenke hola nia licensa. No iphone mos la fo ita atu ita bele halo modifikasaun ba apliksaun ou ba smartphone rasik.

       Conclusão, iPhone lakoi iha competição no mos lakoi hatudo aplikasaun nebe’e mak nia naran bele sai bo’ot liu fali iPhone ne’e nia naran rasik. Se Belun hakarak modifikasi iha aplikasaun ou hakarak sai programmer smartphone karik belun sei hakarak liu Android. Maibe se belun hakarak uja atu halo jeito deit entaun belun sei foti iPhone.

Diak Belun… Se hakarak hatene diak liu responde husi  usuários smartphone rua ne’e ita bele koko fo’ tok smartphone iPhone ho HTC Nexux One ba ema matan foun ida hodi hili, nia sei hili ida nebe’e.Ita sei hatene smartphone nebe’e mak usuários sira gosta liu… heheheheh

Diak Belun Blogger, ida ne’e mak hau hakarak fahe ba belun sira hotu… 



Read more »

Internet Download Manager 6.18 + Path

Diak Belun, koalia konaba internet. ema nia hanoin sempre la halai ses husi Download ou Baixar. Download hanesan mos ita copy file husi komputer ida ba komputer seluk liu husi rede internet. Koalia konaba copy docementos husi computador ida ba computador seluk ita presija tempo tuir documentos nia capasidade ou documentos ne'e nia bo'ot to hira??? wainhira ita hakarak copy documentos husi computador ida ba computador seluk babain hau uja "Terra Copy" maibe oinsa se wainhira ita copy file liu husi rede internet (Download)?

Kalan murak ida ne'e hau hakarak fahe software ida ne'ebe mak bele download video, musica no software ho fasil no lalais liu. Laos ida ne'e deit maibe ita bele Pause wainhira ita hakarak halo servico seluk ou hamate computador no wainhira ita hakarak kontinua Baixar (Download) ita hein loke IDM no Resume fali fali nebe'e oin ita Pause.

Screenshot:
Download :
Download idm Versi 6.18.exe (6 MB)
Download Path idm.exe (328 KB)
Maneira Installar :Molok atu instala idm uluk nanain ita tenke hamate koneksaun internet ba computador, depois ita halo processo instalar idm. Processo instalar la difisil tamba la iha configurasaun maibe ita hein click next, next pois install ikus Finish.Maneira Crack :Mantém nafatin computador labele liga ba internet. Depois documentos nebe'e mak Belun download ho formato winrar ita extract tiha depois ita copy path ho naran "IDM.v6.xx.release.3-patch.exe" depois paste ba C:\Program Files\Internet Download Manager.Depois paste tiha path ne'e ita click botão direito do mouse depois hili Run As Administrator.Wainhira mosu tela path nian Belun click iha botão Path depois sei mosu tela kikuan nebe husu atu ita ense ita nia naran depois click OK depois ita nia naran apalido click OK. Sei mosu iha tela Patching Done ne'e dehan katak tta sucesso ona instalar idm ho nia path iha ita nia computador no ita nia idm ne'e registrado tena entaun ita bele uja hodi download ona heheheheh.Note :Se wainhira ita liga ba internet depois mosu tela ida husu atu update idm, ita cancela tiha hodi click Cancel. Maibe se ne'e akontese duni entaun entaun Belun halo crack tuir fali passo iha leten hodi crack fali nia lisenca ba software ne'e.Enjoy Belun nia download ;)Se Belun iha duvida ruma bele haruka e-mail ou husu deit iha form commentario nebe'e ami prepara iha kraik.

  









Read more »